U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Karlovac 12. travnja 2019. u Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić u Karlovcu održan je znanstveni kolokvij „Dnevnik – Diarium Maksimilijana Vrhovca, svz. 2, 1810.-1815.“ povodom izdanja drugog sveska dnevnika biskupa Maksimilijana Vrhovca.

Bila je to prigoda da se karlovačku javnost upozna s ovim, za hrvatsku povijest, izuzetno vrijednim djelom zbog kojeg je izdavač Kršćanska sadašnjost i pokrenuo ovaj projekt prijevoda dnevnika s latinskog i izdavanje na hrvatskom jeziku kao i s njegovim autorom, rođenim Karlovčaninom Maksimilijanom Vrhovcem.

Sudionici znanstvenog kolokvija naveli su niz dosad nepoznatih podataka o djelovanju biskupa Maksimilijana Vrhovca te istaknuli brojne vrijednosti izdanja drugog sveska za širu publiku koju zanima razdoblje hrvatske povijesti početkom 19. st i djelovanje biskupa, ali i kao poticaj za daljnja znanstvena istraživanja.

Skup je otvorio karlovački gradonačelnik Damir Mandić.

U uvodnom izlaganju dr.sc. Drago Roksandić je istaknuo značaj Karlovca u godinama kada su nastajali zapisi koji čine drugi svezak Vrhovčevog dnevnika. To je vrijeme kada Karlovac postaje središte civilne Hrvatske pod francuskom vlašću, no istovremeno ima i vojno-obrazovnu važnost jer su u njemu podučavani krajišni vojnici francuskom jeziku i pripremani za bojišnicu. S druge strane, za samog Vrhovca to je bilo osobno najbolnije razdoblje jer su se neuspješnim pokazali njegovi napori da se svi hrvatski krajevi, nakon pada Mletačke Republike 1797., ujedine u jednu cjelinu. Naprotiv, dolaskom Francuza dio njegove biskupije našao se u potpuno drugoj državi.

Ravnatelj Instituta Ivo Pilar dr.sc. Željko Holjevac govorio je o prekosavskim krajevima u Vrhovčevom dnevniku. Dolaskom Francuza na područje današnje Hrvatske prostor južno od Save ulazi u sastav nove države što je potaknulo inicijativu da se ti dijelovi zagrebačke biskupije pripoje senjskoj biskupiji. Holjevac naglašava kako je Vrhovac ostao u kontaktu s prekosavskim krajevima nastojeći vratiti te krajeve u državu u kojoj je bila i njegova biskupija.

Treći izlagač bio je dr.sc. Danijel Patafta s Katoličkog bogoslovnog fakulteta. Govorio je o  odnosu biskupa Vrhovca s redovnicima franjevcima s kojima je Vrhovac imao i najintenzivnije odnose. Posebno se ističe fra Andrija Dorotić koji je morao bježati s francuskih područja no s vremenom je postao čelnikom tajne policije pod patronatom biskupa Vrhovca. Od drugih redova, Patafta ističe njegov odnos sa sestrama uršulinkama u Varaždinu za čiju je materijalnu egzistenciju i obrazovanje posebno skrbio te Milosrdnu braću kojima je pomogao u osnivanju bolnice za građane u blizini tadašnjeg Kaptola.

Znanstveni kolokvij svojim je izlaganjem završio dr.sc. Vlado Mikšić, supsidijar u Nacionalnom svetištu sv. Josipa. Njegova tema je bila pastoralno djelovanje biskupa Vrhovca istaknuvši kako je Vrhovac bio primjer jozefinističkog svećenika za kojeg se moglo više govoriti o političkom djelovanju nego o pastoralnom.

Pretraga

Hrvatska književna nagrada Grada Karlovca „Zdravko Pucak“

jedna je od najrespektabilnijih nagrada za mlade pjesnike do 30 godina starosti. Pokrenuta je 1995. godine u znak sjećanja na mladog tragično preminulog autora stihova Zdravka Pucaka. Premda su laureati ove nagrade odavno nadrasli njegovo ime  i doprinos književnosti, ono ipak ostaje utemeljeno u naziv nagrade s ciljem da potakne i podrži one koji dolaze da pjesničkom riječi izraze život i neponovljivost čovjekova života na zemlji, nadasve da postane poziv za mlade pjesnike  i pjesnikinje s područja Republike Hrvatske i svih prostora u kojima postoji književna aktivnost na hrvatskom jeziku. 

Nagradu je pokrenulo Poglavarstvo Grada Karlovca s ocem preminulog Zdravka Pacaka te Ogranak Matice hrvatske u Karlovcu u suradnji s Društvom hrvatskih književnika iz Zagreba tada s velikanom hrvatskog suvremenog pjesništva akademikom Slavkom Mihalićem, našim znamenitim sugrađaninom iznimno posvećenim mladim pjesnicima. Bio je jedan od utemeljitelja ove nagrade i prvi predsjednik Prosudbenog povjerenstva dok god je to mogao biti, do 2007. godine.

Hrvatska književna nagrada Grada Karlovca „Zdravko Pucak“ iznjedrila je čitavu plejadi novih hrvatskih pjesnika i pjesnikinja, danas uglednih  članova Hrvatskog društva književnog ili Društva hrvatskih pisaca, čije se zbirke pjesama i  književni radovi uopće s  uvažavanjem dočekuju.
Dodjela nagrade svečanost je koja se od 1995. godine održava u okviru proslave Dana Grada.
Laureati ove nagrade u posljednjih 5 godina su daroviti mladi pjesnici i pjesnikinje:

1.            Maja Urban iz Osijeka za zbirku:„Urbane od A do Ž“  (2014.)
2.            Josipa Gogić iz Osijeka za zbirku: „Nacrtati usne“ (2015.)
3.            Lara Mitraković iz Komiže za zbirku: „Brojanje pogrešaka (2016.)
4.            Sandra Cvitković iz Glamoča za zbirku:“Lucidni zapisi“(2017.)
5.            Marija Dejanović iz Zagreba za zbirku: „Središnji god“ (2018.)

nagrada 11

maticahrvatskakarlovac@gmail.com